IvyBridge

Ivy Bridge arhitektura

U današnjem svijetu računala nisu privilegija, već postaju osnovna potreba svakog čovjeka. Zbog te potrebe iz dana u dan se radi na unaprjeđenju tehnologije kako bi bila dostupna svima u bilo kojem dijelu svijeta. Globalizacija putem Interneta ruši sve postavljene barijere, a komunikacija kroz razne medije postaje imperativ. Kako bi se sve ovo omogućilo jednom prosječnom korisniku jedan veliki korak naprijed napravila je i kompanije Intel sa Sandy Bridge arhitekturom, a taj korak nastavlja i danas s Ivy Bridge arhitekturom.

Kompanija Intel je vodeća na polju dizajna i proizvodnje mikroprocesorskih čipova, a poznata je po TICK-TOCK strategiji. Za one koje ne znaju, ta strategija donosi svake godine novu seriju CPU čipova, s tim da CPU čipovi koji izlaze u TICK ciklusu označavaju suvremeniju tehnologiju, a CPU čipovi u TOCK ciklusu imaju poboljšanja mikroprocesorske arhitekture. Ivy Bridge arhitektura je dio TICK ciklusa i prema tome donosi poboljšanja mikroprocesorske arhitekture.

Ivy Bridge donosi unaprjeđenje u vidu 22-nm proizvodnje, a najveća promjena se ogleda u integriranoj grafici. Novitet po pitanju GPU je Intel 2500/4000 grafička jezgra sa 16 izvršnih jedinica. To je značajno poboljšanje u odnosu na Sandy Bridge, koje je donijelo i podršku za DirectX okruženje, ali i poboljšanje kod igrica, posebno 3D. Osim ovoga, tu je i druga generacija Intel Quick Sync Video tehnologije.

Kako je već navedeno, radi se o 22nm arhitekturi koja postiže oko petnaestak posto bolje rezultate u odnosu na Sandy Bridge. Iza toga stoji upotreba 3-D tranzistora. Ovakvi tranzistori imaju manji utrošak energije (50% manje) u odnosu na 2-D tranzistore pri obavljanju istih zadataka.

Problem protoka elektrona, tj. kontrole protoka riješen je povećanjem dodirne površine, a to se postiže izdizanjem tranzistora, te se stvaraju tri dodirne površine. Ovim je postupkom smanjen i problem prolaska elektrona kada je tranzistor isključen, a povećane su i karakteristike rada pod povišenim naponom.

Na polju grafike, Ivy Bridge nudi 25%-60% brži rad grafičkog procesora. Unatoč ovome, igranje igrica s više detalja koje je omogućeno, ne doseže razine konkurenata. Intel je osim HD 4000 ponudio i HD 2500 koja je slabija, ali ipak malo jača u odnosu na prethodnika HD 2000, te ima 6 izvršnih jedinica.

To zapravo i nije porazna činjenica s obzirom na stav Intela, čiji je cilj integrirana grafika koja će zadovoljiti potrebe povremenih igrača 3D igrica.

S obzirom na sve veće zahtjeve korisnika za kompaktnim uređajima (laptopi, tableti) Intelovo kretanje na tržištu sasvim je razumljivo. Ivy Bridge je pomak unaprijed, iako ne velik u odnosu na Sandy Bridge po performansama. Ipak, ovom arhitekturom Intel je zagazio dublje u polje prijenosnika 22-nm tehnologijom koji troše manje energije. Razni testovi preporučuju korisnicima koji trenutno biraju svoja računala da slobodno odaberu Ivy Bridge, dok onima koji posjeduju Sady Bridge savjetuju da ipak ostanu pri svom izboru i ne izlažu se pretjeranim troškovima jer razlika uistinu nije velika.

 

 

 

Autor

Magistra računarstva koja osim što svoje vrijeme upotpunjuje proučavanjem tehnologije ostavlja slobodnog vremena za dizajn i fotografiju. Oduševljavaju je inovativni pristupi tehnologiji. Uživa u druženju s kreativnim ljudima i voli imati ispunjen dan. Osim toga ljubitelj je mode i zabavnih izlazaka.

Broj komentara: 0, ostavite komentar.