Communications connectivity

Da li se ovisnost o internetu može smatrati psihičkim poremećajem?

Zašto ljudska populacija iz dana u dan sve više postaje ovisna o Internetu? Da li je to pozitivna strana današnje tehnologije ili psihički poremećaj kakvim ga neki psihijatri smatraju?

Rijetko ćete danas na ulici vidjeti djecu koja se igraju autićima i lutkicama. Danas su to mobiteli, iPhone uređaji, tablet računala i sva moguća sredstva komunikacije i zabave (elektronska, naravno). Što se više tehnologija razvija, ljudi ne gledaju na pravu svrhu života, vrijednosti gube smisao. Čovjek postaje zbunjen i primoran da živi onako kako mu XXI. stoljeće nudi.

  Da je danonoćno surfanje i konstantno provjeravanje Facebooka uzelo maha i da mnogi ne mogu živjeti u “off-line” stanju te da je riječ o ozbiljnoj ovisnosti, dokazuje i činjenica da mnogo više ljudi provode vremena pred računarom nego vani sa prijateljima i obitelji

– Djeca uopće nisu svjesna tog problema. Pogledajte, na jednom školskom igralištu sjedi njih petero vršnjaka i svi su zabavljeni vlastitim mobitelima. Kada dođu kući, sjedaju za računar. Savjet je roditeljima da ako primijete da dijete pretjeruje s tim, trebaju naći vremena kako bi porazgovarali.

Potom bi mu trebali postupno ograničiti korištenje računara, a uključiti neke druge aktivnosti poput izlaska u dvorište, druženja s vršnjacima, bavljenja hobijima i sl. Ako su stvari postale ozbiljne, trebaju potražiti stručnu pomoć – preporučuje Tolić.

Roditeljima je danas sve veći izazov u dnevnoj rutini njihove djece uspostaviti zdravu ravnotežu između vremena provedenog za zabavu te onog iskorištenog za ostale aspekte njihovog života. Pojava Interneta taj je zadatak dodatno otežala kao i činjenica da djeca boraveći na Internetu često u potpunosti gube pojam o vremenu. Problem se najčešće ne uočava dok nije već vrlo kasno i stoga je potrebno pokušati čim prije   reagirati.

Glavni problem, koji je potrebno istaći su današnje igrice koje okupiraju svakog drugog člana ne samo Facebooka, već i korisnika Interneta uopće. Takvi ljudi imaju najveće posljedice. Nekada može doći i do toga da osoba počne sanjariti i maštati o iluzionom svijetu koji nudi data igrica. Tako neko plašljiv postaje hrabar, ružan postaje lijep, siromašan postaje bogat… Osoba koja u stvarnom svijetu ne uspijeva zadovoljiti svoje potrebe, lako će biti privučena virtualnim svijetom u kojem je to naizgled moguće. No, osamljenost, ranjivost, nesposobnost nošenja s problemima stvarnog svijeta postaju još izraženiji i rezultiraju potpunim povlačenjem i depresijom.

                                

Autor

Arijana je završna godina srednje škole u Varešu. Voli književnost, umjetnost, kulturu i sve vezano uz te oblasti. Ljubiteljica je dobre knjige, veliki gurman i sanjar. Namjerava upisati Bosanski jezik i književnost u Sarajevu. Kaže da je ambicija do sada uvijek vodila kroz život i rezultirala samo dobrim stvarima pa se nada da joj i budućnost donosi isto. Voli istraživanje nepoznatih područja, a najviše stvari koje je osobno zanimaju.

Broj komentara: 0, ostavite komentar.