IPv6

Davne 1973 godine krenula je izrada  ‘mreže svih mreža’ ili interneta. Internet je pušten u eksperimentalnu upotrebu 1983 godine. U tom trenutku tvorci interneta nisu mogli ni zamisliti da će biti milijarde korisnika koji će svoje uređaje željeti spojiti na ovu mrežu. Danas, skoro 30 godina kasnije ovaj eksperiment je još uvijek u upotrebi. Broj korisnika interneta je blizu 2,5 milijarde, a povezano je oko 11 milijardi uređaja širom svijeta.  Za povezivanje novih uređaja na mrežu ponestaje prostora, zbog ograničenja broja uređaja.

Svaki uređaj mora imati IP adresu kako bi se mogao spojiti na internet. IP adresa je numerička vrijednost koja označava svaki uređaj spojen na mrežu. Ona omogućava komunikaciju između uređaja, bez nje ne bi mogli provjeriti email, posjetiti neku stranicu ili obavljati neke druge stvari koje radimo uz pomoć interneta.

Način adresiranja koji se do sada koristio omogućava oko 4,3 milijarde adresa. Već sada imamo 11 milijardi uređaja koji su povezani na internet. Očito je da je broj adresa dosta manji u odnosu na broj uređaja koje povezujemo na internet. Mnogi uređaji dijele jednu IP adresu za pristup internetu. Naprimjer router u vašoj kući dobija jednu IP adresu, a ostali uređaji se povezuju na taj router i na taj način imaju pristup internetu.

Već ranije je napisano da je za komunikaciju uređaja u mreži potrebna IP adresa. Kako onda više uređaja dijeli jednu IP adresu? Postoje dvije vrste IP adresa javna i privatna. Za pristup internetu se koristi javna adresa i ona mora biti unikatna, tu adresu koristi vaš router. Komunikacija vaših uređaja s routerom se odvija putem privatnih IP adresa. Povezivanjem više uređaja s routerom vi stvarate lokalnu mrežu. U jednoj mreži ne može biti više istih IP adresa. Router je uređaj koji je zadužen za prevođenje javnih u privatne IP adrese i obrnuto.

Bez promjene načina adresiranja IP adresa došlo bi do slučaja da jednu IP adresu koristi više korisnika, čak jedno kompletno naselje. Naravno ovo se neće desiti.

Za rast interneta je potreban novi način adresiranja koji podržava mnogo veći broj IP adresa. IPv4  (Internet Protocol version 4) će biti zamijenjen sa novim IPv6 protokolom. Novi protokol omogućava do 340.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000 unikatnih adresa. Ovaj broj adresa bi trebao biti dovoljan barem neko vrijeme. 🙂

06.06.2012. je zvanično započeo prelazak sa IPv4 na IPv6 protokol. Proces potpunog prelaska na novi protokol će trajati još neko vrijeme. Zahvaljujući novom protokolu očekujemo još veći razvoj interneta.

Za kraj pogledajte i video u kojem Google-ov Vint Cerf govori o prelasku s IPv4 na IPv6 protokol.

Autor

Adis je zaljubljenik u onaj čudni tekst (kod). Dane provodi čačkanjem po čudnom tekstu, ili ispijanjem kafa. Po prirodi perfekcionista, voli da sve radi savršeno i da je svaki pixel na svome mjestu. Bachelor of Science in Information Technologies.