Posljednjih šest godina NSA (Nacionalna sigurnosna agencija) i FBI (Savezni istražni ured) rade na projektu pod nazivom PRISM. Prema pisanju Washington Posta u projekat su uključene najveće internetske komapnije koje pružaju sve korisničke podatke značajne za istražne poslove. Trenutno se na listi nalaze kompanije koje su ujedno i najznačanije kada je u pitanju online komunikacija, e-mailovi, internetsko pretraživanje pa su tako NSA i FBI u mogućnosti prikupiti sve podatke vezane za historiju pretraživanja , e-mailova, te svih ostalih potrebnih podataka.
Spominju se komapnije kao što je Google, Microsoft, Facebook, Apple, Yahoo, AOL, PalTalk, Skype, a uskoro se očekuje uključenje Dropboxa ovom projektu. Program pod nazivom PRISM još nije izašao u javnosti kao takav i vjerovatno je prvi takve vrste javno objavljen. Spomenute kompanije sve negiraju tvrdeći da do sada nisu čuli za postojanje projekta koji uveliko narušava privatnost svih korisnika interneta.
“Mi niikad nismo čuli za PRISM. Ne pružamo nikakav uvid u naše servere bilo kojoj vladinoj agenciji, a kada traže podatke o određenom korisniku moraju dobiti sudski nalog” tvrdi glasnogovornik Applea Steve Dowling.
Iz Google također negiraju bilo kakve otvorene saradnje sa vladinim agencijama ” Google se dosta brine za sigurnost podataka svojih korisnika. Otkrivamo podatke svojih korisnika u skladu sa zakonom. S vremena na vrijeme se može čuti kako je Google otvorio “stražnja vrata” vladi kada su u pitanju podaci korisnika, što nije tačno.”
Iz Facebooka su također bili veoma direktni: “Mi ne pružamo nikakv uvid sigurnosnim agencijama u podatke korisnika. Svaki takav zahtjev pažljivo razmotrimo i donesemo odluku u skladu sa zakonom.”
Iz Microsofta su se mogle čuti slične izjave: “Podatke o našim korisnicima dajemo isključivo ako smo zakonski obavezni. Ukoliko vlada ima volonterski nacionalni program kako bi prikupljana podatke o korisnicima mi ne učestvujemo u njima.”.
Još uvijek se čeka na izjave Yahooa, AOLa i PalTalka. Vrijedi napomenuti da se na projekat PRISM godišnje izdvoji samo 20 miliona američkih dolara.