Početak internet cenzure u BiH

Svi se dobro sjećamo prošle godine i raznih pokušaja internet cenzure u svijetu. Tu svakako treba prvo krenuti od SOPA i PIPA zakona, koji je mislio sprovesti američki kongres. Google, Wikipedia, Mozilla i Reddit su samo neke od kompanija koje su protestvovale protiv ovih zakona “zatamnjivanjem” svojih web stranica tokom jednog dana. Isto tako ne treba zaboraviti ACTA sporazum koji je trebao uvesti velike promjene u evropskog internet prostoru. Izbilo je mnogo protesta i ljudi su izlazili na ulice svojih gradova kako bi se usprotivili zakonu. Srećom zakon je odbijen, a protesti su sigurno imali velikog udjela u tome. Nakon toga je slijedilo Arapsko Proljeće i gašenje popularnog servisa za razmjenu sadržaja Megaupload, što je za sobom dovelo do gašenja još nekolicine sličinih servisa. Internet zajednica je na sve ovo jako burno reagovala i dokazala koliko može biti složna kad se bori za jedan zajednički cilj. Haktivistička grupa Anonymous je povodom svega ovoga, kao revolt vršila konstante DDoS napade na stranice nekoliko vlada. Zapravo, prošla godina bi se sa pravom mogla nazvati i godina protiv internet slobode.

Bosna i Hercegovina u svemu tome nije imala skoro pa nikakvog udjela. Kao i u svemu, vladala je ona standardna “ma ko smo im mi, šta imaju od nas”. Tako da naš narod i nije toliko mario za to sve oko tog nekog interneta.Tehnografija je na drugoj strani uvijek bila na strani internet slobodne i protivila se bilo kakvoj cenzuri na internetu.

Vremenom se ta priča pomalo smirila. Odnosno, prestalo se pričati o tome, sve do neki dan. Kad je RAK (Regulatorna agencija za komunikacije BiH) naredio da svi bosanskohercegovački ISP-ovi moraju cenzurisati inostrane online kladionce u roku od 30 dana.

Kako sarajevski portal klix.ba, nisu još svi internet provajderi dobili dopis od RAK-a da sprovedu ovu odluku (za sada je to samo učinio sarajevski kablovski provajder HS), ali su izjavili da će istu sprovesti odmah nakon što dobiju dopis. Ova zabrana će uključivati desetak najpopularnih svjetskih online kladionica. Kazne za one provajdere koji se ne pridrže ovoga se kreću od 1.000 do 50.000 KM.

Ono što se svi trebamo zapitati jeste da li je ovo samo početak? Vaš autor se lično ne kladi, ali ga jako brine činjenica da je o ovome malo ko šta znao. Odluka je tek tako dospjela u medije, i što je najgore, plasirana je u medije tek nakon što je donesena. Svakako da se ne treba previše uzbuđivati u vezi ovoga, ali možda je sad pravo vrijeme da se narod malo “prodrma” i informiše o mogućim posljedicama cenzure interneta. Čisto da se to malo više “ima na oku” i ne proprati samo onako. Stoga proslijedite ovaj članak na što više društvenih mreža da ga vidi što više ljudi.

[slike: flickr / memcem, art.kolarov]