Šta je zapravo Open Source?

Open source je izraz koji se koristi za opisivanje softvera koji se isporučuje korisnicima potpuno besplatno i bez ograničavanja na način kako se koristi, mijenja ili dijeli. Općenito, izvorni kod je potpuno dostupan korisniku na način da ga korisnik može potpuno prilagođavati svojim potrebama.

Open-source projekti se obično razvijaju u krugu zajednice, što znači da bilo koji pojedinac ili kompanija mogu sudjelovati u procesu razvoja. Projekti se najčešće upravljaju od strane odbora i sav razvojni rad podliježe ocjenjivanju zajednice. Veliki projekti mogu uključivati hiljade pojedinačnih programera i na desetak velikih kompanija i svi oni rade na pojedinim aspektima softvera.

Pristaše open-source-a tvrde da softver razvijen na taj način nastoji da bude snažan, siguran i fleksibilan. Razlog tome je sljedeći: mnogo programera pomaže testiranju samog softvera i ispravljanju grešaka. Osim toga, budući da mnogo programera u određenom trenutku radi na projektu, sigurnosni problemi imaju tendenciju da budu otkriveni i ispravljeni vrlo brzo, ponekad u nekoliko sati.

Osim toga što je besplatan, mnoge organizacije usvajaju open-source kod, jer daje početnu prednost njihovom projektu. Kao primjer uzet ćemo kompaniju koja razvija aplikacije za planiranje (scheduling), ta kompanija može uštedjeti sate programiranja tako što će iskoristiti kod iz open-source-a npr. Sunbird kalendara.

Neke od prednosti open-source softvera su:

– Široka raznolikost aplikacija koje su ujedno i besplatne.
– Problemi, tipa sigurnosnih propusta, imaju tendenciju da budu otkriveni i vrlo brzo popravljeni.
– Općenito, softver koji je dostupan je vrlo visokog kvaliteta.
– Često je moguće prilagoditi softver te tako zadovoljiti specifične zahtjeve brzo i po niskoj cijeni.
– Tvrtke mogu zadržati vlasništvo nad bilo kakvim promjenama koje su napravljene nad softverom.

Neki nedostaci povezani sa open source-om su:

– Može biti teško zadržati softver ažurnim jer se neke aplikacije mijenjaju gotovo svakodnevno.
– Usluge podrške, kao što su trening, ponekad su skupe ili ih je teško uopšte dobiti.
– Također ponekad postoje problemi kompatibilnosti, osobito s obzirom na formate datoteka.
– Neke softverske licence zahtijevaju da sve promjene koje je napravila neka kompanija budu vraćene open source zajednici. U nekim slučajevima, ovo direktno utiče na konkurentnu prednost, te u krajnjem slučaju na same kvalitete aplikacije/programa.

Tabela 1. prikazuje različite open-source aplikacije koje su dostupne za poslovne korisnike. Kao što je prikazano, sve glavne kategorije programa su pokrivene.

Neki ljudi tvrde da cijeli internet ovisi o open-source softveru. Razlog za to je sljedeći:

         Većina blogova, foruma i portala su proizvedeni korištenjem sistema za upravljanje sadržajem ili CMS. Najpopularniji sistemi za upravljanje sadržajem temelje se oko open-source sistema, kao što Nuke, Mambo, Drupal i WordPress. Ovi sistemi koriste skriptni jezik za generiranje stranice na zaslonu. Najpopularniji skriptni jezici koji se koriste su PHP i Java, koji zajedno čine oko trećinu svih skripti i koji su također open source. Stranice koje proizvodi CMS se šalju korisnicima preko web servera. Najpopularniji web serveri su Apache serveri, a to je open-source program koji služi gotovo polovicu svih web stranica. Konačno, stranice koje pruža server gledaju se unutar web preglednika, kao što je Firefox koji je nakon Internet Explorera  jedan od najpopularnijih preglednika, a koji je također open source.

Kao što je već spomenuto open-source softver je tip softvera koji se isporučuje bez ikakvog stvarnog ograničenja na njegovu upotrebu. To je zbog toga što je upotreba tog tipa softvera regulisana licencom, koja je veoma popustljiva/slobodna. Postoji nekoliko drugih vrsta licenci za softver koji omogućavaju organizacijama da dobiju programe besplatno ili po niskoj cijeni.

Tabela 2. Opisuje vrste licenci koje omogućavaju organizacijama da steknu softver besplatno ili jeftino.