Da li je uspjelo i da li će uspjeti? Prelazak sa Windows operativnih sistema na Linux

Dok su Linux serveri sada već uobičajna stvar, desktop verzije Linux OS se slabo i sporo probijaju na svjetsko tržište. Razloga za to ima mnogo, od straha pred nečim novim, do neznanja o postojanju drugačijih operativnih sistema, te do slabog i lošeg reklamiranja Linux OS. Razlog pisanja ovog teksta jeste sve prisutnija “ponovna” recesija u našem društvu.

Davne 2007 godine svjetlo dana ugledala je nova Windows Vista, novi ponos i dika kompanije Microsoft,  zamjena za tadašnji veoma uspješni Windows XP. Mnogi su očekivali mnogo od Viste, međutim ono što se desilo poslije izlaska Viste niko nije očekivao, Microsoft-ov projekat je propao u potpunosti. Vista je bila spora, traljava, prepuna bug-ova, sve u svemu veoma loša. Razlog zbog kojeg ovo spominjem je sljedeći, u to vrijeme uz pravo reklamiranje, dobru volju, Linux OS je danas mogao biti veliki igrač što se tiče desktop verzija OS.

Korisnici desktop i laptop računara već su pomalo bili i zasićeni tada već  zastarjelim Windows XP operativnim sistemom. To je bilo pravo vrijeme da se ubaci novi igrač u igru, po mom mišljenju idealno vrijeme za Linux, koji je tada već imao ogroman broj kvalitetnih distribucija od (Ubuntu-a, Fedore, Debian, SUSE, RedHat i dr.) te je predstavljao nešto novo, nešto drugačije, međutim i dalje kvalitetno i veoma sigurno rješenje. Ako ne baš zbog toga, bar je trebao da uspije zbog cijene, inače 99% linux distribucije  je besplatno. Pored toga možete koristiti na hiljade besplatnih programa. Kada pogledate tadašnju cijenu Windows XP koja se kretala oko 300 USD, te cijenu Office paketa koji se tada kretao oko 500 USD mislim da je to bio i dovoljan razlog za prelazak na nešto kao što je Linux. Ali to se ipak nije desilo, da li zbog nekog straha od nečega novog, da li zbog lošeg glasa koji se stalno vrtio oko Linuxa, kako je to operativni sistem namijenjen za neke  hakere, ili na kraju zbog loše promocije i dalje još nije sasvim jasno, međutim ono što je kristalno jasno jeste da se nije probio na tržište glavnih ljudi.

Međutim, ti razlozi su sada nebitni, ono što bi sada moglo da bude bitno jeste ponovna mogućnost koja se pruža Linuxu da se uključi u utrku za desktop/laptop računare. Kao što sam pomenuo na početku, ponovno je aktuelna priča oko recesije, novčana nemoć građana, a kada pogledate to da je trenutna cijena Windows 7 Pro OS-a na našem tržištu negdje oko 280-300 KM, a Linux OS je potpuno besplatan, mislim da bi se trebalo dobro razmisliti o  prelasku na Linux. Nedavno sam naišao na dva članka koji  u pravom primjeru pokazuju ko, kako i zašto je prešao na Linux. O tome kako je Francuska policija prešla na Linux, te kako Portugalska vlada također prelazi na Linux. Mislim da sve to pokazuje kako polako ali sigurno dolazi do migracije na besplatni, a pri tome sigurniji OS.  Još jedan od velikih igrača koji će uskoro da pređu na Linux jeste i Rusija. Sve to polako uvodi Linux u klub velikih igrača.

Statistike koje trenutno pokazuju udjel Linuxa i ostalih operativnih sistema mogla bi se znatno promijeniti.

Na prvoj slici ćemo vidjeti udio opeativnih sistema na desktopima.

Dok druga slika prikazuje udio operativnih sistema na mobilnim i tablet uređajima.

Cilj prelaska na Linux prvenstveno je sigurnost i stabilnost rada, međutim jedan od glavnih faktora koji bi trebao da podstiče prelazak na isti jeste njegova cijena, koja je 0 KM. Možemo da vidimo kako je našim susjedima to veoma primamljiva cijena, i na koji način će to da donese uštede u budžetu.

Mislim da će statistika koju sam gore predstavio biti znatno drugačija za jedno 2 do 3 godine, možda situacija u BIH i neće, jer kako je poznato ovo i nije baš neka pravna država u kojoj se poštuju softverske licence. Međutim ukoliko se to desi, a nadam se da hoće, slika Bosne i Hercegovine barem što se tiče operativnih sistema će biti znatno drugačija i šarenija.